U Batkoviću kod Bijeljine obilježena je 34. godišnjica formiranja prvog koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, u organizaciji Udruženja logoraša Bijeljina – Janja i Medžlisa Islamske zajednice Janja te Udruženja demobilisanih boraca Armije RBiH Bijeljina – Janja.

Komemoracija je održana u hangarima nekadašnje poljoprivredne zadruge, na mjestu gdje je 1. aprila 1992. godine uspostavljen logor Batković, koji je zatvoren tek u januaru 1996. godine, kao posljednji logor takve vrste u zemlji.

Prema dostupnim podacima, kroz logor je prošlo oko 40.000 civila, uglavnom Bošnjaka, Hrvata i Roma, dok je najmanje 80 logoraša ubijeno u samom logoru ili tokom prisilnih radova na prvim linijama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Predsjednik Udruženja logoraša Bijeljina – Janja Mehmed Đezić podsjetio je na lično iskustvo zatočeništva, navodeći da je u logor doveden u oktobru 1994. godine, nakon prethodnog premještanja kroz druge logore, gdje su zatočenici, kako kaže, skrivani od predstavnika Međunarodnog crvenog krsta.

– U Batković sam doveden sa grupom od oko 200 ljudi iz Janje. Moj boravak trajao je devet mjeseci – kazao je Đezić.

Istakao je da je kroz logor prošlo oko 700 stanovnika Janje, od kojih su 22 ubijena, te izrazio nezadovoljstvo činjenicom da do danas niko nije odgovarao za počinjene zločine.

– Podnosili smo i tužbe za naknadu nematerijalne štete, ali su one odbijane, a logorašima su naplaćivani i troškovi sudskih postupaka – naveo je Đezić.

Bivši logoraši ukazuju i na težak društveni kontekst povratka, ističući da se svakodnevno susreću s osobama koje su učestvovale u čuvanju logora i zlostavljanju zatočenika.

Poruka sa obilježavanja bila je da se istina o logoru Batković mora čuvati od zaborava, uz zahtjev za pravdu i procesuiranje odgovornih za počinjene zločine.

U Janji je danas obilježena i 33 godišnjica od rušenja Atik i Džedid džamije te 13 godina od izgradnje spomenika šehidima i civilnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu.