Prema projekcijama američkog Ureda za popis stanovništva, udio bijelog stanovništva u SAD-u nastavit će padati, pa bi nebijelo stanovništvo između 2040. i 2050. prvi put moglo postati većina.
Podaci pokazuju da je 1980. godine stanovništvo SAD-a bilo 80 posto bijelo, dok se do 2050. taj udio projicira na 47 posto, a do 2060. na 44 posto. Projekcije promjene povezuju s međunarodnim i unutrašnjim migracijama, kao i padom nataliteta.
Promjene su još izraženije na nivou saveznih država. Godine 2000. manje od 50 posto bijelog stanovništva imale su samo Kalifornija, Havaji i Novi Meksiko, dok su do 2020. toj grupi pridruženi Maryland, Nevada i Teksas. Do 2050. očekuje se da će još deset država imati bijelo stanovništvo kao manjinu.
Među njima su New York, gdje bi udio bijelog stanovništva trebao pasti na 46 posto, New Jersey na 37 posto, Connecticut na 45 posto, Delaware na 47 posto, Florida na 39 posto, Georgia na 37 posto, Arizona na 43 posto, Illinois i Oklahoma na po 49 posto te Washington na 49 posto.
Trend bi se trebao nastaviti i nakon toga, pa bi do 2060. godine bijelo stanovništvo moglo postati manjina ili biti blizu manjinskog statusa u ukupno 24 savezne države. U toj grupi su, između ostalih, Aljaska sa 50 posto, Massachusetts sa 46 posto, Rhode Island sa 47 posto i Virginia sa 47 posto. Najmanje etnički raznolika država prema podacima iz 2020. bila je Zapadna Virginia, gdje je 89 posto stanovništva bilo bijelo, a do 2050. taj udio bi se smanjio tek na 86 posto.
