Američka vojska saopćila je da će od ponedjeljka započeti blokadu svih iranskih luka, ublažavajući raniju prijetnju predsjednika Donalda Trumpa da će u potpunosti blokirati strateški Hormuški moreuz, nakon što su rani izvještaji ukazali da su brodovi prestali prelaziti ovaj prolaz.

Potez dolazi nakon maratonskih pregovora o primirju između SAD-a i Irana u Pakistanu, koji su okončani bez dogovora i postavili teren za novo zaoštravanje sukoba. Iranski lideri poručili su da će odgovoriti na blokadu.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) objavila je da će blokada obuhvatiti sve iranske luke, počevši u ponedjeljak u 10 sati po istočnoameričkom vremenu (16 sati i 30 minuta u Iranu), i da će biti “nepristrasno provođena protiv brodova svih država”.

CENTCOM je naveo da će i dalje dozvoljavati prolaz kroz moreuz brodovima koji putuju između neiranskih luka, što je ublažavanje u odnosu na raniju Trumpovu prijetnju o potpunoj blokadi moreuza.

Objava blokade zaustavila je ograničeni brodski saobraćaj koji se u morezu obnovio nakon uspostave primirja, navodi se u ranom izvještaju Lloyd’s List Intelligencea. Prema podacima morskih trackera, više od 40 komercijalnih brodova prešlo je moreuz od početka primirja, dok je prije rata kroz njega svakodnevno prolazilo otprilike između 100 i 135 plovila.

Kasnije u nedjelju, Trump je nastavio javni sukob oko rata s papom Lavom, žestoko ga napavši u objavi na Truth Socialu u kojoj je poglavara Katoličke crkve nazvao “užasnim u vanjskoj politici”. Ovaj izuzetno oštar napad uslijedio je nakon što je papa osudio rat i zatražio od političkih lidera da zaustave borbe i pregovaraju o miru.

Blokada je vjerovatno zamišljena kao dodatni pritisak na Iran, koji je od početka rata izvezao milione barela nafte, dobrim dijelom vjerovatno kroz tzv. “tamne” tranzite koji izbjegavaju sankcije i nadzor zapadnih vlada.

Trump također nastoji potkopati iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom nakon što je od Teherana zatražio da ponovo otvori ovaj prolaz kroz koji je prije početka borbi prolazilo 20 posto globalne nafte. Američka blokada mogla bi dodatno uzdrmati svjetska energetska tržišta.

Cijene nafte porasle su u ranom trgovanju nakon objave blokade. Cijena američke sirove nafte porasla je za 8 posto, na 104,24 dolara po barelu, dok je cijena Brenta, međunarodnog standarda, porasla za 7 posto, na 102,29 dolara. Brent je prije rata krajem februara koštao oko 70 dolara po barelu.

Niz visokorangiranih iranskih zvaničnika zaprijetio je odmazdom. Mohsen Rezaei, vojni savjetnik i bivši komandant Revolucionarne garde, napisao je na X-u da iranske oružane snage imaju “krupne, još neiskorištene poluge” za odgovor na blokadu Hormuza. Poručio je da Iran neće biti prisiljen na poteze “tviter porukama i imaginarnim planovima”.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf, koji je predvodio iransku delegaciju u pregovorima, obratio se Trumpu u saopćenju po povratku u Iran: “Ako se budete borili, i mi ćemo se boriti”.

Revolucionarna garda Irana kasnije je saopćila da moreuz ostaje pod “potpunom kontrolom” Irana i otvoren za civilne, nenavedene vojne brodove, dok bi vojni brodovi, kako su prenijele dvije poluzvanične iranske novinske agencije, dobili “snažan odgovor”.

Tokom 21-satnih pregovora ovog vikenda u Pakistanu, američka vojska je saopćila da su dva razarača prešla kroz moreuz kako bi započela poslove čišćenja mina, što je bio prvi takav prolaz otkako je rat počeo. Iran je to negirao.

Pregovori licem u lice, okončani u ranim nedjeljnim satima, bili su na najvišem političkom nivou između dugogodišnjih rivala još od Islamske revolucije 1979. godine.

Trump je izjavio da su nuklearne ambicije Teherana bile glavni razlog neuspjeha pregovora. U komentaru za Fox News ponovo je zaprijetio napadima na civilnu infrastrukturu ako Iran ne odustane od svog nuklearnog programa.

“Za pola dana ne bi im ostao nijedan most na nogama, ne bi imali ni jednu elektranu, i vratili bi se u kameno doba”, rekao je Trump.

Potpredsjednik JD Vance, koji je predvodio američku delegaciju u pregovorima, izjavio je da će Washington trebati “jasnu obavezu da oni neće tražiti nuklearno oružje”.

Iranski pregovarači nisu mogli pristati na sve američke “crvene linije”, rekao je američki zvaničnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije bio ovlašten javno iznositi pregovaračke pozicije. Te crvene linije uključivale su da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja, prekid obogaćivanja uranija, demontažu ključnih objekata za obogaćivanje i predaju svog visoko obogaćenog uranija, kao i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza te prekid finansiranja Hamasa, Hezbollaha i pobunjenika Hutija.

Iranski zvaničnici su rekli da su pregovori propali zbog dvije ili tri ključne tačke, optužujući SAD za, kako su naveli, pretjerane zahtjeve. Qalibaf, koji je ukazao na određeni napredak u razgovorima, poručio je da je vrijeme da Sjedinjene Američke Države “odluče mogu li zadobiti naše povjerenje ili ne”.

Iranski ministar vanjskih poslova tvrdio je da su Sjedinjene Države srušile pregovore kada su bili “na par centimetara” od dogovora, ali nije ponudio dokaze za tu tvrdnju.

“Suočili smo se s maksimalizmom, pomjeranjem golova i blokadom”, napisao je Abbas Araghchi na X-u.

Ni Iran ni SAD nisu naznačili šta će se dogoditi nakon isteka primirja 22. aprila.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar izjavio je da će njegova zemlja u narednim danima pokušati olakšati novi krug dijaloga. Iran je, prema navodima državne novinske agencije IRNA, poručio da je otvoren za nastavak razgovora.

Iranski nuklearni program već je dugo u središtu tenzija i prije nego što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat. U dosadašnjim borbama poginulo je najmanje 3.000 ljudi u Iranu, 2.055 u Libanu, 23 u Izraelu i više od deset u državama Zaljeva, a oštećena je infrastruktura u najmanje šest zemalja.

Teheran već dugo negira da želi razviti nuklearno oružje, insistirajući na svom pravu na civilni nuklearni program. Za postizanje historijskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, iz kojeg je Trump kasnije povukao SAD, bile su potrebne višemjesečne i višekratne runde pregovora. Stručnjaci ističu da je iranski zalih obogaćenog uranija, iako još nije vojnog kvaliteta, udaljen tek za kratke tehničke korake od toga.