Cijene nafte na svjetskim tržištima zabilježile su nagli pad nakon izjava američkog predsjednika Donald Trump koji je poručio da bi rat s Iranom mogao biti okončan uskoro. Njegovi komentari unijeli su optimizam među investitore i doveli do rasta berzanskih indeksa, dok su cijene nafte u jednom trenutku pale i do 11 posto, spustivši se ispod 88 dolara po barelu prije nego što su se djelimično oporavile.
Trump je rekao da je rat „ispred planiranog rasporeda“ i da postoji mogućnost da uskoro bude završen, ali je istovremeno upozorio Teheran da bi Sjedinjene Države mogle odgovoriti „vatrom i bijesom“ ukoliko Iran pokuša blokirati izvoz nafte iz regiona. Iranske vlasti su uzvratile porukom da „ni jedna kap nafte neće proći“ kroz Strait of Hormuz ukoliko se napadi nastave, naglašavajući da će Teheran odlučiti kada će rat završiti.
Ovaj uski morski prolaz između Irana i Omana ima ključni značaj za globalno energetsko tržište, jer kroz njega svakodnevno prolazi više od 20 miliona barela nafte, što predstavlja oko petine svjetske potrošnje. Svaka prijetnja blokadom izaziva snažne reakcije na tržištu energenata i finansijskim berzama.
Reakcija tržišta nakon Trumpovih izjava pokazala je koliko su investitori osjetljivi na političke signale iz Washingtona. Analitičari ističu da su berze praktično „prikovane“ za svaku novu poruku američkog predsjednika, pa čak i djelimično optimistične procjene mogu pokrenuti značajne promjene cijena.
Istovremeno, na diplomatskom planu još nema jasne strategije za završetak sukoba. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da trenutno ne postoji zajednički plan kojim bi se rat brzo priveo kraju. Prema njegovim riječima, Berlin dijeli mnoge ciljeve operacije koju provode Sjedinjene Države i Izrael, ali upozorava da bi dugotrajan sukob mogao imati ozbiljne posljedice po sigurnost Evrope, energetsku stabilnost i migracije.
Zbog eskalacije sukoba sve više kompanija prilagođava poslovanje u regionu. Energetski gigant ExxonMobil evakuirao je dio zaposlenih s Bliskog istoka i smanjio pojedine operacije zbog poremećaja u prometu tankera kroz Hormuški moreuz.
Međunarodna energetska agencija International Energy Agency sazvala je vanredni sastanak vlada članica kako bi procijenila sigurnost snabdijevanja i stanje na tržištu energenata. Pojedine zemlje G7 već su zatražile izradu scenarija za eventualno oslobađanje strateških rezervi nafte ukoliko dođe do većih poremećaja u snabdijevanju.
U međuvremenu, sukob se širi i na druge dijelove regiona. Nakon razmjene raketnih napada između Irana i Izraela, u sukob se uključio i libanski Hezbollah, što je izazvalo izraelske vojne udare u Libanu. Prema podacima međunarodnih organizacija, stotine hiljada ljudi su raseljene, a među poginulima je i veliki broj djece.
Uprkos nastavku borbi, tržišta i dalje računaju na mogućnost brzog političkog raspleta, što se već odrazilo na pad cijena nafte i oporavak berzi širom svijeta. Međutim, dok iz Washingtona stižu optimistične procjene o skorom završetku rata, iz Teherana poručuju da će tok i kraj sukoba zavisiti isključivo od odluka iranskog rukovodstva.