Dolaskom toplijih dana zimska garderoba polako odlazi na odmor u ormare, a laganiji komadi ponovo postaju dio svakodnevnih kombinacija.

Dok prebiramo po garderobi, odvajamo komade koje ćemo zadržati, pokloniti ili zamijeniti novima, pravo je vrijeme da se zapitamo vodimo li zaista pravilno računa o onima koje najradije nosimo ili im, možda nesvjesno, skraćujemo životni vijek.

Koliko često zapravo treba prati garderobu?

Učestalost pranja ne zavisi samo od higijene, već i od vrste materijala, načina nošenja i kontakta s kožom. Stručnjaci za održavanje tekstila savjetuju da nije svaki komad odjeće potrebno prati nakon jednog nošenja, jer prečesto pranje može skratiti životni vijek tkanine. Općenite preporuke su:

• Donji veš i čarape – nakon svakog nošenja

• Majice i potkošulje -nakon svakog nošenja ili nakon jednog dana nošenja

• Košulje – nakon 1–2 nošenja

• Sportska odjeća – nakon svakog treninga

• Pidžame – nakon 3–4 nošenja

• Grudnjaci – nakon 3–4 nošenja

• Džemperi i pletenina – nakon 2–5 nošenja (zavisno od materijala i da li se nose preko druge odjeće)

• Jeans – nakon 5–10 nošenja

• Jakne i kaputi – nekoliko puta tokom sezone ili po potrebi

Važno je imati na umu da svako pranje, posebno na višim temperaturama i uz jaku centrifugu, vremenom troši vlakna tkanine, zbog čega odjeća može izgubiti oblik, boju i čvrstoću.

Osim toga koliko često peremo garderobu, važno je i čime je peremo. Prašci, tečni deterdženti, kapsule, omekšivači, maramice koje upijaju boju, izbjeljivači – izbor je velik, ali šta o svemu tome zapravo kažu stručnjaci?

Deterdženti za pranje veša

• Prašak za veš – najčešće se koristi za bijelu odjeću, posteljinu i ručnike, jer dobro uklanja mrlje i pomaže da bijele tkanine zadrže svjež izgled. Najbolje djeluje na višim temperaturama (40–60°C), dok pri pranju na nižim temperaturama ponekad može ostaviti tragove na odjeći. Kako ga koristiti pravilno: koristiti ga za izdržljive materijale poput pamuka i izbjegavati preveliku količinu, jer višak deterdženta može ostati u vlaknima i učiniti tkaninu grubljom.

• Tečni deterdžent – prikladniji je za tamnu i šarenu garderobu te za pranje na nižim temperaturama (30–40°C). Lakše se rastvara u vodi i blaži je prema vlaknima, zbog čega je dobar izbor za svakodnevnu odjeću. Na šta obratiti pažnju: česta greška je korištenje previše deterdženta, što može ostaviti naslage u tkanini i s vremenom učiniti odjeću težom i manje prozračnom.

• Kapsule za pranje – popularne su zbog praktičnosti jer sadrže već odmjerenu količinu deterdženta. Dobar su izbor za jednostavno i brzo pranje svakodnevne garderobe.Mogući problem: količina deterdženta se ne može prilagoditi količini veša, pa se može dogoditi da ga bude previše ili premalo, što dugoročno može utjecati na vlakna tkanine.

• Gel deterdženti – slični su tečnim deterdžentima, ali su često koncentriraniji i brže se rastvaraju, zbog čega su prikladni za pranje na nižim temperaturama. Najčešće se koriste za osjetljivije tkanine i obojenu garderobu.Važno je: koristiti manju količinu jer su koncentrirani, a prevelika doza može ostaviti ostatke na odjeći.

Važno pravilo koje stručnjaci često ističu

Bez obzira na vrstu deterdženta, jedna od najčešćih grešaka pri pranju veša je korištenje prevelike količine proizvoda. Višak deterdženta ne znači čistiju odjeću – naprotiv, može ostati u vlaknima, zadržavati prljavštinu i s vremenom oštetiti tkaninu.

Omekšivači

Iako ih mnogi koriste zbog mirisa i mekoće koju daju odjeći, stručnjaci za tekstil često savjetuju oprez. Omekšivač stvara tanki sloj na vlaknima tkanine, što s vremenom može smanjiti prozračnost materijala i sposobnost upijanja, posebno kod peškira i sportske odjeće.

Zbog toga se preporučuje da se omekšivači koriste umjereno i ne pri svakom pranju.

Kao jednostavnu alternativu, neki preporučuju i malo bijelog sirćeta u pretincu za omekšivač, koje može pomoći u omekšavanju tkanine i uklanjanju ostataka deterdženta bez stvaranja sloja na vlaknima.

Sušenje veša

• Sušenje u sušilici – iako je brzo i praktično, sušilica je jedan od faktora koji najviše troši tkaninu. Visoka temperatura i trenje mogu s vremenom uzrokovati skupljanje odjeće, slabljenje vlakana i brže habanje materijala, zbog čega stručnjaci savjetuju da se koristi umjereno, posebno kod osjetljivijih tkanina.

• Sušenje na zraku – prirodno sušenje često je nježnija opcija za garderobu, jer nema visokih temperatura koje oštećuju vlakna. Ipak, važno je pravilno rasporediti odjeću prilikom sušenja kako bi zadržala oblik i izbjegla nepotrebno gužvanje.

Na šta posebno obratiti pažnju:

• Teške komade poput džempera bolje je sušiti položene, jer vješanje može deformisati ramena i rastegnuti tkaninu.
• Tamnu i šarenu odjeću preporučuje se sušiti okrenutu naopako kako bi se smanjilo blijedenje boje.
• Predugo sušenje na jakom suncu može posvijetliti i oštetiti osjetljive tkanine.

Odlaganje garderobe

Način na koji odlažemo odjeću također može utjecati na njen izgled i trajnost.

• Pletene komade i džempere najbolje je slagati na police, jer vješalice mogu deformisati ramena.
• Košulje, haljine i sakoi bolje zadržavaju oblik kada se čuvaju na kvalitetnim vješalicama.
• Pretrpani ormari mogu uzrokovati gužvanje i brže trošenje tkanine, pa je preporučljivo ostaviti malo prostora između komada.
• Sezonsku odjeću najbolje je čuvati u prozračnim kutijama ili vrećama, kako bi bila zaštićena od prašine i vlage.

Pravilno pranje, sušenje i odlaganje garderobe možda zahtijeva malo više pažnje, ali upravo te male navike mogu pomoći da naši omiljeni komadi duže zadrže svoj oblik, boju i kvalitet.